Novo istraživanje njemačkog Ministarstva rada pokazuje da mnogi građani EU, koji su u Njemačku došli zbog boljih plata i poslovnih prilika, ne planiraju dugoročno da ostanu. Prema riječima komesarke savezne vlade za integraciju Natalie Pawlik, država „ne može sebi priuštiti da izgubi trećinu radnika iz EU zbog loših uslova“.
Iako Njemačka godišnje bilježi između 400.000 i 700.000 novih doseljenika, stopa odlazaka među građanima EU ostaje visoka. Značajan broj njih napušta zemlju već u prve četiri godine boravka, što ukazuje na to da radni i životni uslovi nisu dovoljno privlačni za dugoročan ostanak.
Veliki manjak radne snage
Prema podacima Njemačkog instituta za ekonomiju (IW), u deset sektora s najvećim nedostatkom radnika trenutno nedostaje više od 260.000 kvalifikovanih zaposlenih. Posebno je kritično u zdravstvu, gdje nedostaje oko 46.000 radnika.
Nedostatak kadra već ima vidljive posljedice. U zdravstvu se produžavaju liste čekanja za preglede, dok u građevinskom sektoru manjak radnika usporava izgradnju novih stanova.
Stručnjaci upozoravaju da je nedostatak radne snage trenutno donekle ublažen slabijom ekonomijom, ali da problem dugoročno ostaje ozbiljan. Zato Njemačka planira jače podsticaje za obrazovanje radnika, produženje radnog vijeka i aktivnije privlačenje kvalifikovanih stručnjaka iz inostranstva.
Ko dolazi u Njemačku
Građani EU u Njemačku najčešće dolaze iz ekonomskih razloga – zbog boljih plata, sigurnijeg tržišta rada i većih mogućnosti za porodicu i djecu.
Najveći broj dolazi iz Rumunije, zatim iz Poljske i Bugarske, dok slijede Italija, Mađarska i Španija. Rumuni, Poljaci i Bugari čine čak 80 odsto migranata iz zemalja koje su tek prije desetak do petnaest godina dobile punu slobodu kretanja unutar EU.
Međutim, broj novih dolazaka počeo je opadati. U 2024. godini imigracija u Njemačku pala je na najniži nivo od 2011. godine. Najveći pad zabilježen je među državljanima Hrvatske (30 odsto), Poljske (21 odsto) i Bugarske (19 odsto).
Ukupna neto migracija iz zemalja EU u 2024. iznosila je samo 38.735 ljudi, što je čak 66,8 odsto manje nego godinu ranije.
Zašto radnici odlaze
Intervjui s migrantima otkrivaju nekoliko ključnih razloga zbog kojih mnogi razmišljaju o odlasku iz Njemačke.
Visoki troškovi života i osjećaj nepripadanja često se navode kao glavni problemi. Čak 38,8 odsto ispitanika reklo je da se u Njemačkoj ne osjeća prijatno, dok je gotovo polovina (49,4 odsto) izjavila da je doživjela diskriminaciju na radnom mjestu.
Dodatni problem predstavljaju rigidni radni uslovi, nepriznavanje kvalifikacija i ograničene mogućnosti napredovanja u struci za koju su se školovali.
Mnogi migranti posebno ističu birokratiju – naročito komplikovane procedure za priznavanje diploma i snalaženje u administrativnom sistemu.
Stručnjaci zaključuju da bi bolja integracija na tržištu rada i stanovanja, kao i otvorenija kultura prihvatanja stranih radnika, mogli povećati šanse da migranti ostanu duže.
Istovremeno, prema riječima čelnice Savezne agencije za zapošljavanje Andree Nahles, rast zaposlenosti u Njemačkoj u posljednje vrijeme dolazi gotovo isključivo od radnika iz zemalja van EU.
Razlog je demografski: generacija „baby boom“ u Njemačkoj ubrzano odlazi u penziju, dok broj domaćih radnika sve brže opada.
Ako želi da zadrži ekonomsku stabilnost, Njemačka će, kako upozoravaju stručnjaci, morati hitno da učini tržište rada privlačnijim za strane radnike.
