Od pandemije virusa korona svijet se suočava sa ozbiljnim ekonomskim posljedicama, a ubrzo su uslijedili i oružani sukobi koji su dodatno uzdrmali globalnu stabilnost. Tokom 2020. godine ponovo je eskalirao sukob između Jermenije i Azerbejdžana oko Nagorno-Karabaha. Dvije godine kasnije, 24. februara 2022, počeo je rat u Ukrajini koji i dalje traje. U oktobru 2023. izbio je rat između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, a nestabilnost na Bliskom istoku nastavila je da se produbljuje novim sukobima krajem februara ove godine.
Zbog sve češćih kriza, dio stanovništva širom planete intenzivno razmišlja o mogućem globalnom kolapsu. Ti ljudi se kolokvijalno nazivaju „prepersi“ – od engleske riječi prepare, što znači pripremiti se. Riječ je o pojedincima koji unaprijed planiraju kako da prežive potencijalne ratove, ekonomske slomove ili prirodne katastrofe.
Ko su prepersi?
Pokret poznat i pod nazivom survivalizam postoji već decenijama, a naročito je bio izražen tokom Hladnog rata. Njegovi pripadnici vjeruju da sistem može zakazati u svakom trenutku, pa zbog toga stalno rade na ličnoj spremnosti. Njihove pripreme obuhvataju stvaranje zaliha hrane i vode, nabavku medicinske opreme, obuku iz prve pomoći, fizičke treninge, kao i učenje tehnika snalaženja u prirodi. Neki idu i korak dalje, pa investiraju u opremu za samoodbranu i alternativne izvore energije.
Za razliku od prosječnih građana koji najčešće štede novac ili skladište osnovne namirnice, imućniji pojedinci ulažu znatno veća sredstva u sopstvenu sigurnost. U pojedinim slučajevima grade se podzemna skloništa opremljena savremenom tehnologijom, dugoročnim zalihama i privatnim obezbjeđenjem.
Poznate ličnosti i pripreme
U javnosti su se ranije pojavljivale informacije da pojedini tehnološki preduzetnici i investitori posjeduju imanja na udaljenim lokacijama ili dodatna državljanstva u državama koje se smatraju geografski izolovanim i politički stabilnim. Novi Zeland se, na primjer, često navodi kao poželjna destinacija zbog udaljenosti od velikih svjetskih žarišta i razvijenih resursa.
Pojedini biznismeni su otvoreno govorili o strahu od društvenih nemira u slučaju velikih ekonomskih promjena, naročito usljed razvoja tehnologija koje bi mogle zamijeniti veliki broj radnih mjesta. U takvom scenariju, smatraju, moglo bi doći do masovnih protesta i destabilizacije sistema.
Kako bi izgledao Treći svjetski rat?
Najveći strah u javnosti i dalje izaziva mogućnost nuklearnog sukoba. Stručnjaci upozoravaju da bi razmjena nuklearnog oružja između velikih sila imala katastrofalne posljedice – od trenutnih razaranja i elektromagnetnog pulsa do dugoročnih klimatskih promjena izazvanih dimom i česticama koje bi blokirale sunčevu svjetlost. Takav scenario mogao bi dovesti do globalnog zahlađenja, nestašice hrane i humanitarne krize bez presedana.
Iako je teško predvidjeti budućnost, jasno je da nesigurnost i geopolitičke tenzije podstiču dio ljudi da razmišljaju o najcrnjim mogućim ishodima. Dok jedni smatraju da su takve pripreme pretjerane, drugi vjeruju da je bolje biti spreman nego iznenađen.
