Ako bi se ponovo otvorilo pitanje Dejtonski mirovni sporazum, gotovo je sigurno da rasprava ne bi ostala ograničena samo na status BiH i Republike Srpske, već bi obuhvatila cjelokupno uređenje države. Iz Sarajeva je najavljena protestna nota prema Hrvatska zbog ponovnog pokretanja ideje o formiranju trećeg, hrvatskog entiteta u Bosna i Hercegovina, koja se često ocjenjuje kao nefunkcionalna u sadašnjem obliku. Ta tema bila je jedna od glavnih na dvodnevnom skupu održanom prošlog vikenda u Zagreb.
Posebnu pažnju na Tradfestu izazvao je panel pod nazivom „BiH: neuspjela država i potreba za trećim hrvatskim entitetom“. Ivan Pepić sa Fakulteta odbrane i bezbjednosti „Dr Franjo Tuđman“ predstavio je prijedlog teritorijalne reorganizacije zemlje. Prema toj ideji, BiH bi bila podijeljena na Republiku Srpsku, hrvatsku republiku, bošnjačko-muslimansku republiku i Brčko distrikt.
Na prikazanoj karti posebno je naglašena tzv. „hrvatska republika“, koja bi obuhvatala zapadnu Hercegovinu i područje Mostara, uz određene dijelove centralne Bosne i Posavine. Pepić smatra da bi takav model, po uzoru na Belgija, mogao osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Karijerni diplomata Zoran Milivojević ističe da ideja trećeg entiteta nije nova i da je već dugo prisutna u političkim krugovima u Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, to pokazuje da interes za rješavanje tog pitanja i dalje postoji, te da ni aktuelna vlast u Hrvatskoj nije u potpunosti zadovoljna položajem Hrvata u BiH, o čemu je govorio i predsjednik Zoran Milanović. On dodaje da to ujedno ukazuje i na probleme u funkcionisanju same BiH, naročito unutar Federacije, gdje se interesi Bošnjaka i Hrvata često razilaze, posebno kada je riječ o strateškim projektima.
Milivojević naglašava da bi eventualno otvaranje pitanja Dejtona pokrenulo mnogo širu raspravu o budućem uređenju zemlje, te upozorava da je očuvanje izvornog sporazuma ključno za stabilnost regiona. Smatra da bi najbolje rješenje bilo vraćanje suvereniteta konstitutivnim narodima – Srbima, Bošnjacima i Hrvatima – kako bi sami odlučivali o svojoj budućnosti.
S druge strane, istoričar Ognjen Karanović ocjenjuje da je Dejtonski sporazum već duže vrijeme narušen, čak više uticajem zapadnih faktora nego politike iz Zagreba. On smatra da bi povratak izvornim principima sporazuma mogao dati BiH određenu šansu za opstanak i omogućiti narodima da pronađu mehanizme zaštite svojih kolektivnih prava.
Ipak, Karanović tvrdi da je takav scenario malo vjerovatan, te zaključuje da je ključni problem u težnji bošnjačkih političkih elita ka potpunoj kontroli nad cijelom teritorijom države. Prema njegovom mišljenju, to predstavlja glavni izvor nesuglasica, jer bi takav pristup marginalizirao srpski i hrvatski narod. Dodaje da, dok postoji Republika Srpska, takav razvoj događaja nije moguć, te da ideje poput onih predstavljenih u Zagrebu možda nisu realne, ali ukazuju na duboke podjele i neizvjesnu budućnost BiH.
