Ako ne želite da vam se ovaj neželjeni „napasnik“ nađe na koži, važno je da znate koje greške nikako ne treba praviti. Ovaj parazit može izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe i opasne bolesti.
Sa dolaskom toplijih dana i sve češćim boravkom u prirodi, počinje i sezona krpelja. Najaktivniji su u proljeće i rano ljeto, kada su temperatura i vlažnost idealni za njihov razvoj. Najčešće se nalaze u visokoj travi i niskom rastinju.
Iako ih je teško primijetiti, krpelji mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik jer se hrane krvlju ljudi i životinja. Ponekad sami otpadaju, ali ako ostanu zakačeni duže od 24 sata, mogu prenijeti infekciju. Zbog toga je važno da se na vrijeme otkriju.
Pregled tijela
Čak i ako je trava niska ili pokošena, dovoljan je jedan krpelj da dođe do zaraze. Prilikom boravka u prirodi preporučuje se nošenje duge odjeće, a po povratku detaljan pregled kože.
Krpelji mogu biti vrlo mali – poput zrna maka – i gotovo neprimjetni, ali i nešto veći, kada ih je lakše uočiti. Posebnu pažnju treba obratiti na pupak, prostor između prstiju, vlasište i pregibe zglobova.
Kako postupiti ako vas krpelj ujede
U slučaju da primijetite krpelja na koži, važno je reagovati pravilno:
- koristite pincetu i uhvatite ga što bliže koži
- izvlačite ga polako i ravnomjerno, bez naglih pokreta
- po potrebi koristite lupu za preciznije uklanjanje
- ako dio krpelja ostane u koži, potrebno je javiti se ljekaru jer raste rizik od infekcije
Šta ne smijete raditi
Krpelja ne treba premazivati alkoholom, uljem, mašću ili lakom za nokte. Takođe ga ne treba paliti niti uklanjati golim rukama, jer takvi postupci mogu dovesti do toga da ispusti štetne materije u ranu i poveća rizik od infekcije.
Nakon uklanjanja
Mjesto uboda treba dezinfikovati antiseptikom.
Simptomi i praćenje
Iako svi krpelji nisu zaraženi, ukoliko se pojave simptomi poput umora, slabosti, povišene temperature, glavobolje, mučnine, povraćanja ili bolova u mišićima, potrebno je obratiti se ljekaru.
Krpelj se može odnijeti i u laboratoriju na analizu, ali negativan nalaz krvi u početku ne isključuje bolest, pa je važno pratiti simptome i po potrebi ponoviti pretrage.
Lajmska bolest
Ako ubod ostane neprimijećen, može se razviti lajmska bolest koju uzrokuje bakterija borelija. Zbog raznolikih simptoma često se naziva i „veliki imitator“.
Može zahvatiti srce, mozak, jetru, kožu, oči i druge organe, a u neliječenim slučajevima prelazi u hronični oblik.
Mogući simptomi uključuju:
- lupanje srca
- otežano disanje
- umor
- povišen krvni pritisak
- trnjenje u tijelu
- smetnje vida
- osip
- poremećaje mokrenja i stolice
U težim slučajevima može doći do upale mozga, problema s pamćenjem i koncentracijom, pa čak i psihičkih promjena poput anksioznosti.
Dijagnoza se postavlja krvnim analizama, a po potrebi i dodatnim pregledima poput magnetne rezonance. Liječenje se provodi antibioticima, a trajanje terapije zavisi od stadija bolesti.
Iako je smrtnost rijetka, lajmska bolest može značajno narušiti kvalitet života ako se ne otkrije na vrijeme, zbog čega je pravovremena reakcija ključna.
