Administracija američkog predsjednika Donald Trump razmatra mogućnost kažnjavanja pojedinih članica NATO za koje smatra da nisu pružile dovoljnu podršku Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu tokom nedavnog sukoba s Iranom, prenosi The Wall Street Journal.
Prema izvorima iz administracije, plan uključuje povlačenje američkih trupa iz zemalja koje su ocijenjene kao nedovoljno korisne u operacijama protiv Irana, te njihovo premještanje u države koje su aktivnije podržavale američke napore.
Iako je ovaj prijedlog blaži u odnosu na ranije prijetnje Donald Trump o potpunom izlasku SAD-a iz NATO-a — što nije moguće bez saglasnosti Kongresa — on ipak ukazuje na sve izraženije nesuglasice između Washingtona i evropskih saveznika nakon odluke o pokretanju vojne akcije.
Ko bi mogao ostati bez američkih trupa?
Iako The White House nije zvanično potvrdila ove navode, WSJ piše da su pojedine članice izazvale nezadovoljstvo zbog protivljenja ratu u Iranu.
Među njima se posebno izdvaja Spain, koja nije pristala na povećanje izdvajanja za odbranu na 5% BDP-a, a dodatno je blokirala korištenje svog vazdušnog prostora za američke operacije. Kritike su upućene i Germany, čiji su zvaničnici otvoreno osporavali rat, iako ta zemlja ima ključnu logističku ulogu za američke snage na Bliskom istoku.
Italy je privremeno ograničila korištenje vojne baze na Siciliji, dok je France dozvolila slijetanje samo avionima koji nisu direktno učestvovali u napadima. Prema dostupnim informacijama, moguće je čak i zatvaranje pojedinih američkih baza u Španiji ili Njemačkoj.
Ko bi mogao profitirati?
S druge strane, države poput Poland, Romania, Lithuania i Greece mogle bi imati koristi od ovakvog poteza. Riječ je o zemljama koje izdvajaju značajna sredstva za odbranu i među prvima su podržale međunarodne inicijative vezane za sigurnost Hormuškog moreuza.
Naprimjer, Rumunija je brzo odobrila korištenje svojih baza američkom ratnom zrakoplovstvu odmah nakon izbijanja sukoba. Međutim, premještanje trupa bliže ruskoj granici moglo bi izazvati reakciju Moscow.
Reakcije i tenzije
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte boravio je u Washingtonu na sastanku s Donald Trump, nastojeći ublažiti rastuće tenzije i ojačati transatlantske odnose.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da NATO u posljednjim sedmicama nije adekvatno podržao SAD, naglašavajući da američki građani finansiraju odbranu saveza.
U međuvremenu, Donald Trump je na društvenoj mreži Truth Social poručio da članice „nisu učinile ništa“ i da SAD-u NATO nije neophodan.
Evropski zvaničnici, s druge strane, tvrde da nisu bili unaprijed uključeni u odluku o pokretanju rata, što je otežalo koordinaciju odgovora. Koliko je situacija bila neorganizovana pokazuje i činjenica da su ministri odbrane iz Estonia i Italy ostali blokirani u Dubai nakon zatvaranja vazdušnog prostora od strane United Arab Emirates.
Ova situacija predstavlja još jednu u nizu diplomatskih kriza od povratka Donald Trump u Bijelu kuću, uključujući sporove oko trgovinskih tarifa, odnose s Vladimir Putin i pitanje Ukrajine, kao i ranije nesuglasice s Danskom.
Podsjetimo, tokom svog prvog mandata 2020. godine, Donald Trump je naredio povlačenje oko 12.000 vojnika iz Njemačke, ali je tu odluku poništio Joe Biden nakon dolaska na vlast 2021. godine.
