Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da razmatra mogućnost povlačenja dijela američkih trupa iz NATO saveznica Španije i Italije, zbog njihovog protivljenja ratu u Iranu, koji je, prema navodima, ušao u treći mjesec. Ova izjava dolazi svega dan nakon što je sličnu ideju iznio i u vezi s Njemačkom, s čijim se vodstvom također spori oko američke vojne strategije.
Na pitanje novinara u Ovalnom uredu da li razmatra smanjenje prisustva trupa u Španiji i Italiji, Trump je odgovorio da je to „vrlo vjerovatno“, uz oštre kritike na račun obje zemlje. Italiju je optužio da „nije nimalo pomogla“, dok je za Španiju rekao da je bila „apsolutno grozna“.
Dodao je da rat u Iranu, kako ga predvode Sjedinjene Američke Države, ima koristi za cijeli svijet, uključujući evropske saveznike, ali ih je istovremeno nazvao „takozvanim saveznicima“ jer, prema njegovim riječima, ne učestvuju dovoljno u naporima protiv iranske nuklearne prijetnje.
Slične poruke ranije je uputio i Njemačkoj, nakon što je kancelar Friedrich Merz kritikovao američku strategiju, ocijenivši je loše osmišljenom.
Prema podacima iz decembra 2025. godine, u Njemačkoj je raspoređeno više od 36.000 američkih vojnika, u Italiji oko 12.600, a u Španiji približno 3.800. Iako obim eventualnog povlačenja nije poznat, pojedini američki mediji navode da bi mogao biti značajan.
Trump je ranije više puta kritikovao NATO saveznike zbog, kako tvrdi, nedovoljne podrške američkim operacijama i obezbjeđivanju strateških pomorskih pravaca.
Posebne tenzije prisutne su s Italijom i Španijom. Nakon što je italijanska premijerka Giorgia Meloni kritikovala rat u Iranu, Trump ju je javno optužio da joj nedostaje političke hrabrosti.
Spor sa Španijom traje duže vrijeme i dodatno je produbljen neslaganjima oko povećanja izdvajanja za odbranu unutar NATO-a. Premijer Pedro Sánchez poručio je da će Madrid odluke donositi u skladu sa sopstvenim interesima.
Trump je pozvao članice NATO-a da povećaju vojnu potrošnju na pet posto BDP-a, a većina saveznika je na samitu u Haagu pristala na povećanja, osim Španije.
U međuvremenu, sukob u Iranu ima i šire globalne posljedice, uključujući rast cijena energenata, pa je cijena nafte Brent porasla na oko 114 dolara po barelu, znatno više u odnosu na period prije eskalacije.
