Totalna konfuzija u Vašingtonu: Donald Trump zbunio sopstvenu administraciju oko politike prema Iran
Američki predsjednik Donald Trump imao je potencijalnog nasljednika na umu kada je njegova administracija u januaru uklonila venecuelanskog lidera Nicolás Maduro. Međutim, u slučaju Iran takva opcija zasad ne postoji, prenosi HINA.
Uoči zajedničke američko-izraelske operacije u kojoj je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Khamenei, kao i više visokih iranskih dužnosnika, operativci Central Intelligence Agency pokušavali su uspostaviti kontakte s pojedinim članovima Islamic Revolutionary Guard Corps.
Izvori upoznati s operacijom, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da je takva obavještajna mreža bila ključna u pripremi akcije. Iako su prikupljene informacije pomogle SAD-u i Izraelu da uspješno eliminiraju vrhovnog vođu, američka administracija nije imala jasan odgovor na pitanje tko bi mogao preuzeti vlast u Iranu i biti spreman na suradnju s Washingtonom.
Kako sukob u Iranu eskalira, sve je očitije da će definiranje uspjeha u ovoj operaciji biti znatno složenije i dugotrajnije nego što je bio slučaj u Venezueli.
Nema jasne opozicije
Prema riječima jednog izvora, unutar iranskog režima ne postoji jasno profilirana grupa koju bi SAD mogao vidjeti kao potencijalnu novu vlast, niti postoji snažna organizirana opozicija.
Trump je u telefonskom razgovoru za ABC News izjavio da su neki od ljudi koje je smatrao mogućim nasljednicima ubijeni u nedavnim napadima.
„Kandidati koji su bili drugi ili treći u hijerarhiji više nisu živi“, rekao je Trump.
Treći izvor blizak njegovom timu za nacionalnu sigurnost opisao je situaciju u Iranu kao „potpuno raspršenu“.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je da je operacija bila „posljednja i najbolja prilika“ da se uklone prijetnje koje predstavlja iranski režim.
Prema njenim riječima, Iran je ubrzano povećavao proizvodnju raketa, a da je to nastavljeno, država bi uskoro raspolagala snažnim balističkim arsenalom dok paralelno razvija nuklearno oružje i podržava militantne saveznike širom regije.
Razlika između Irana i Venezuele
Trump je u više navrata spominjao da bi volio ponoviti scenarij iz Venezuele, gdje je brza operacija omogućila saradnju s potpredsjednicom Delcy Rodríguez.
„Ono što smo učinili u Venezueli bio je gotovo savršen scenarij“, rekao je Trump u intervjuu za The New York Times.
Međutim, politički sistemi dviju zemalja bitno se razlikuju. Venezuela je tokom posljednjih desetljeća postupno skliznula u autoritarizam, a vlast je bila koncentrirana u uskom krugu ljudi. Američkim obavještajnim službama uspjelo je ostvariti prodor u taj krug, što je omogućilo brzu smjenu vlasti.
Iran, s druge strane, funkcionira kroz kompleksan teokratski sistem star gotovo pet desetljeća, u kojem se vlast dijeli između vjerskih, političkih i vojnih struktura. Takav model osmišljen je tako da brzo popuni praznine u vrhu vlasti.
Nejasan plan za „dan poslije“
Bez jasnog i spremnog političkog liderstva koje bi moglo preuzeti vlast, Trumpove nade da će iranski narod srušiti režim zasad se ne čine realnima.
Sigurnosni aparat Irana i njegove paravojne strukture i dalje su uglavnom netaknute, pa režim i dalje ima kapacitet da silom uguši eventualne proteste.
„Kolaps režima i promjena režima nisu ista stvar“, rekao je Amos Hochstein, bivši savjetnik predsjednika Joe Biden. „Pad vlasti može dovesti do haosa i borbe između različitih centara moći.“
Kritike u SAD-u i među saveznicima
Nova anketa CNN pokazala je da 59 posto Amerikanaca ne podržava operaciju u Iranu, dok 60 posto smatra da Trump nema jasan plan kako riješiti situaciju.
Kritike dolaze i iz konzervativnih krugova. Bloger Matt Walsh ocijenio je da je administracija „u najmanju ruku zbunjena“ u vezi s ciljevima operacije.
Slične poruke dolaze i iz inozemstva. Jedan zapadni diplomat rekao je da saveznici čekaju jasnije objašnjenje ciljeva Washingtona i dugoročnog plana za Iran i širu regiju.
Za sada su Trump i američki ministar obrane Pete Hegseth javno naveli samo opće vojne ciljeve: uništenje iranskih raketnih kapaciteta, slabljenje mornarice, sprečavanje razvoja nuklearnog oružja te prekid podrške militantnim grupama u inozemstvu.
Problem je, međutim, što su izjave o ciljevima rata često kontradiktorne – od tvrdnji da bi sukob mogao trajati svega nekoliko dana do procjena da bi mogao potrajati sedmicama.
„Ako slušate predsjednika i ministra obrane, očito je da ciljevi još nisu jasno definirani“, upozorio je diplomat Christopher Hill, bivši američki ambasador u više zemalja.
„Uskoro ćemo vidjeti hoće li se pojaviti bilo kakva organizirana alternativa vlasti u Iranu, ali zasad to ne izgleda vjerovatno“, zaključio je.
